This is default featured slide 1 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

This is default featured slide 2 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

This is default featured slide 3 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

This is default featured slide 4 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

This is default featured slide 5 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

Prikazani su postovi s oznakom Međunarodna scena. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Međunarodna scena. Prikaži sve postove

nedjelja, 12. listopada 2014.

Pogledajte šta su Cecina djeca radila u Crnoj Gori sa svojim ljubavnim partnerima!

djeca pokCeca je ovoga ljeta u dva navrata dolazila u Crnu Goru. Ekipa “Paparazzo lova“ ju je pratila u stopu. Pjevačica je u Crnoj Gori odsjela u najskupljem hotelu, a dok se ona odmarala pred nastup, njezina djeca su uživala na raznim plažama. Ekipi “Papaparazzo lova“ je bilo zanimljivo da se pozabave njima. Razdragani tinejdžeri su uživali u igrarijama. Šta je ekipa Pink televizije zabilježila, a da pri tome Anastasija i Veljko nisu znali da ih kamere snimaju, pogledate i sami.

subota, 11. listopada 2014.

Medicinska sestra osvetila se nacistima koji su je silovali: Evo kako

Žena čiji identitet nije poznat smislila je osvetu zbog koje je na kraju streljana. Ali sumještani su joj zbog svega što je napravila podigli spomen ploču.

Članovi SS-a (Foto:HO / Holocaust Memorial Museum / AFP)
Članovi SS-a (Foto:HO / Holocaust Memorial Museum / AFP)
Fatalna žena koja je podijelila češku zajednicu spavajući s nacističkim vojnicima kako bi ih zarazila spolno prenosivom bolešću dobila je ploču podignutu u znak sjećanja na nju.
Mještani u gradu Trebonu kažu da se medicinska sestra, koja je radila u lokalnoj bolnici, odlučila osvetiti nacistima kada je silovana nedugo nakog okupacije 1938.godine
Bivši odvjetnik Karel Friml (79) danas živi u njezinoj kući i stoji iza pokreta koji želi da sjećanje na nju živi.
Nažalost ne znamo njeno točno ime jer ga vrijeme nije očuvalo. Ali znamo da je dobila zadatak da se brine za ranjene njemačke vojnike nakon čega je započela vezu s njima', rekao je.
Mještani su je u početku izbjegavali i nazivali kurvom, ali kada su vojnici počeli nestajati ili umirati, postalo je poznato da ih je namjerno zaražavala.
'To je bio njezin otpor i osveta za silovanje i nje i njezine zemlje. Imala je mnogo njemačkih ljubavnika, možda šest, možda deset, možda više', rekao je Friml, piše Daily Mail.
'Ljudi kažu da su svi oni nestali nakon afere s njom', dodao je.

Uhvatio je Gestapo

Njemačke trupe u Trebon su upale odmah na početku Drugog svjetskog rata, kada su nacisti već pripojili razne dijelove radašnje Čehoslovačke.
Proklamacijom Adolfa Hitlera, cijela zapadna polovica zemlje, češka strana, preimenovana je u Protektorat Češke i Moravske.
Dok je vlada formalno nastavila postojati, češki nacistički vođe odlučili su se mobilizirati stanovništvo za pomoć njemačkim ratnim naporima. Gestapo je radio na iskorjenjivanju češkog nacionalnog identiteta kroz asimilaciju i deportacije.

subota, 4. listopada 2014.

EU neće prepustiti Balkan Rusiji

Berlinska konferencija o zapadnom Balkanu za cilj ima demonstraciju podrške i obnavljanje poruke privrženosti Europske unije zajedničkoj budućnosti. Istodobno, i Berlin i Bruxelles žele čuti istoglasnu uzvratnu poruku.
Najavljujući ovu konferenciju iz Berlina i Bruxellesa stižu slične poruke. Glasnogovornik njemačke vlade, Steffen Seibert, naglašava važnost razgovora o „otvorenim pitanjima“ u regiji i davanje „novog impulsa“ za njihovo rješavanje: „To se posebno odnosi na jačanje i podršku suradnji u regiji kao i na približavanje Uniji, gospodarsko, političko, ali i na području vladavine prava. Njemačka stoji iza obećanja o europskoj perspektivi zapadnog Balkana“, navodi Seibert.
Početak serije
Bruxelles, sa svoje strane, „pozdravlja inicijativu Angele Merkel“ i ponavlja da su regionalna suradnja i upravljanje gospodarstvom „ključni čimbenici“ procesa proširenja. „Bit će to prilika za razgovore o prioritetima kao što su gospodarstvo, vladavina prava, pružanje sigurnosti stranim investicijama, otvaranje novih radnih mjesta“, kaže za Deutsche Welle, glasnogovornik Europske komisije Peter Stano. I dok u Bruxellesu najavljuju kako je balkanski samit u Njemačkoj „prvi u nizu“ i da su sljedeći već zakazani za 2015. i 2016. u Austriji, odnosno Francuskoj, europski analitičari ukazuju na izostanak pitanja proširenja s liste prioriteta Europske unije, na „nacionalizaciju“ ovog procesa od strane zemalja članica, na vidno zaostajanje pojedinih zemalja regije ali i na važnu činjenicu da se sastanak organizira u trenutku zategnutih odnosa Bruxellesa i Moskve.
Proširenje u rukama članica
Peter Stano
Peter Stano
Poznavatelji europske politike već dugo ukazuju na činjenicu da je proširenje prestalo biti jedna od „ključnih misija“ Europske komisije i da je taj proces sve više vođen od strane Vijeća Europske unije, odnosno zemalja članica: „Imamo nešto što se zove ‚nacionalizacija proširenja'. Zemlje članice sve više sudjeluju u ključnim odlukama u tom procesu, prije nego što bi se oslonile na preporuke Europske komisije. To se posebno odnosi na Njemačku i njezin Bundestag, koji je preuzeo gotovo presudnu ulogu u ocjenjivanju procesa u regiji“, objašnjava za Deutsche Welle, Corina Stratulat, iz Centra za europsku politiku u Bruxellesu. Ona ocjenjuje kako na taj način proces proširenja, s jedne strane, postaje inkluzivniji i demokratičniji , jer se umjesto samo odluke Bruxellesa traži i mišljenje nacionalnih parlamenta. “S druge strane tu postoji rizik od pretjeranog miješanja tehnokratskih procedura u proces koji je već postavljen, što ga udaljava od već dogovorenog i dodaje nove uvjete i pravila što izaziva frustracije kod onih koji rade na tom procesu, ali i kod građana zemalja koje se nadaju članstvu“, kaže Stratulat i navodi primjere utjecaja odluke njemačkog Bundestaga na albanski zahtjev za kandidaturu 2009. godine, ali i početak pregovora Srbije o članstvu, prošle godine.
EU, Balkan, Rusija
Kancelarski ured u Berlinu
Kancelarski ured u Berlinu
Da se u proces pridruživanja danas sve više upliću i nacionalni interesi zemalja članica, i to na način koji „nije uvijek od pomoći“, smatra i Nicholas White, iz udruge „Neovisni diplomat“. On naglašava da bi bilo bolje da je proširenje ostalo „visoki prioritet“ Europske komisije, ali istodobno dodaje:„Ipak, vrlo je važno da se ovaj sastanak održava u Berlinu. Kancelarka Merkel jest vodeći političar u Europi. Ona je dominantnija vjerojatno i od svojevremeno Helmuta Kohla, koji je kao ravnotežu imao Francuze, čiji su čelnici danas slabi. Dakle, sama činjenica da ona pitanje Balkana gleda ozbiljno usred velike krize s Rusijom ukazuje na to da Europa neće dići ruke od Balkana, da ta regija ostaje europski interes i buduća teritorija koja se neće prepustiti Rusiji. Čini mi se da se ovim sastankom šalje jasna poruka ne samo zemljama zapadnog Balkana već i Moskvi“, zaključuje White u razgovoru za Deutsche Welle.
Od Balkana se očekuje da dokaže svoj „europski izbor“
Pored najava službenog Berlina i Bruxellesa, ali i očekivanja koja dolaze iz glavnih gradova zemalja sudionica konferencije, europski analitičari u prvi plan dnevnog reda ove konferencije stavljaju upravo pitanje „privrženosti ideji o zajedničkoj budućnosti“, što se u ovom trenutku direktno odnosi na pitanje veza zapadnog Balkana, pogotovo Srbije, s Rusijom. „Mislim da će EU na svakom koraku podsjećati zemlje zapadnog Balkana da ukoliko žele ući u 'klub‘ moraju poštivati pravila tog 'kluba‘ Nije ovdje samo pitanje trgovine, nego čitavog pravnog poretka u EU, ali i balansa moći na kontinentu. Dakle, čuli smo da su Srbija, BiH i druge zemlje regije načinile 'europski izbor‘. Ako jesu, onda to moraju i pokazati“, smatra Nicholas White. Ocjenjujući inicijativu Angele Merkel, na osnovu koje je došlo do organizacije sastanka u Berlinu, kao „pozitivnu i konstruktivnu, a ne kritičku“, iz Centru za europsku politiku poručuju da će se pred regionalnim čelnicima „pogotovo onim iz BiH, Makedonije i sa Kosova“ u Berlinu naći i pitanje njihovog zaostajanja u procesu eurointegracija. „Ova inicijativa povezana je i s potrebom da se suočimo s činjenicom da postoji nedovršeni posao na Balkanu. To jest posebno važno u trenutku kada Rusija ‚vježba mišiće' u susjedstvu, a neke od zemalja Balkana stoje ili čak nazaduju u procesu približavanja EU. Zato je neophodna revitalizacija ovog procesa, neophodno je da se pozitivni signal ovakvog angažiranja zemalja članica materijalizira u konkretne korake približavanja EU i balkanskih zemalja“, zaključuje Stratulat u razgovoru za DW.
Sa sastanka EU-a i zemlja zapadnog Balkana prošle godine
Sa sastanka EU-a i zemlja zapadnog Balkana prošle godine
Uoči berlinskog sastanka na vrhu, poznavatelji europske politike i balkanskih prilika upozoravaju „Mostar, Banja Luku i Sarajevo“ da ne očekuju da će im njihovi „saveznici“ izvana doći i pomoći im kako bi riješili probleme, niti će se to dogoditi na sastanku s Angelom Merkel. Čelnicima u BiH se još jednom poručuje kako moraju međusobno surađivati na pronalaženju rješenja za svoju zemlju.